Home
Komšić i Izetbegović: Vratiti Divjaka što prije u Sarajevo
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović najavili su danas na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu da će učiniti sve da se general Jovan Divjak, koji je uhapšen sinoć u Beču na putu za Bolonju, na osnovu potjernice srbijanskog tužilaštva, što prije vrati u Sarajevo.
Komšić i Izetbegović su razgovarali s generalom Divjakom, koji se nada da će se cijela stvar svesti u pravni okvir, bez političkih dimenzija.
General Divjak je dobro raspoložen i dobro se osjeća, samo mu je nešto povišen pritisak i šećer, a smješten je u ćeliji s još pet zatočenika. Radi se na tome da što prije dobije svoju ćeliju.
Iako je Divjak izrazio želju da cijeli slučaj ostane u pravnom okviru, Komšić smatra da to nije apsolutno moguće, jer sve ovo ima i dimenziju političkog slučaja.
Naveo je da su već sinoć, posredstvom ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja ostvareni kontakti s ministrom vanjskih poslova Austrije, a sav materijal vezan za slučaj Ejupa Ganića o događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, za koje se navodno tereti i Divjak, dostavljen je Ambasadi BiH u Beču koja će ga proslijediti austrijskom ministarstvu pravde.
Komšić je dalje naveo da su obavljeni razgovori s ambasadorima Austrije i Srbije u BiH, a ministru vanjskih poslova Alkalaju je rečeno, da u slučaju potrebe, otputuje za Lion, gdje je sjedište Interpola.
Pokušavalo se uspostaviti i kontakte s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, koji je pred putovanjem za Japan, da bi se dobili odgovori na to kakva je to politika i kakvi su to potezi srbijanskg pravosuđa.
Komšić i Izetbegović smatraju da su neke stvari koje se ponavljaju postale indikativne: hapšenje Ganića za Dan nezavisnosti, 1. marta, ili sada Divjaka, samo dva dana nakon ovog praznika, a dan nakon odustajanja od izručenja Tihomira Purde, iako su na nivou tužilaštava i ministarstava pravde otvoreni pregovori da se ovakvi slučajevi više ne bi ponavljali.
Svaka ozbiljna država mora u ovakvim situacijama uvažavati institute koje poznaje međunarodno pravo, a jedna od njih je reciprocitet, kazao je Komšić. Naglasio je da to ne znači da sada poziva na hapšenje državljana Srbije, ali je upozorio da je ovo s Divjakom već treći slučaj koji se ponavlja, nakon Ilije Jurišića i Ejupa Ganića.
Komšić je ocijenio da u Srbiji očigledno postoje snage koje žele destabilizirati BiH i koje konstantno žele izjednačiti krivnju za ratna dešavanja od 1992. do 1995. godine.
Upitan kako je nakon sporazuma BiH i Srbije o slučajevima vezanim za ratne zločine ponovo došlo do ovakve situacije, Komšić je rekao da je prema nezvaničnim i nepotvrđenim informacijama, optužnica izmijenjena, odnosno da je krivično djelo prekvalificirano iz ratnog zločina u ubistvo. Ipak, treba sačekati službenu potvrdu optužnice.
I Izetbegović smatra da ovaj slučaj izlazi iz pravog okvira. Ocijenio je da je očigledno da u Srbiji i njenim institucijama postoje snage koje su za evropski put, kao i retrogradne snage koje gledaju unatrag.
“S ovim prvim ćemo raditi da do ovakvih hapšenja više ne dođe”, rekao je on. Izetbegović je podsjetio na stav Haškog tribunala o slučaju "Dobrovoljačka", zatim kako je završen slučaj Ganić u Londonu, a svi su svjesni ponašanja generala Divjaka kako u momentu incidenta u Dobrovoljačkoj, tako i tokom cijelog rata. Zato je samo pitanje vremena kada će se Divjak vratiti u Sarajevo, kazao je član Predsjedništva Izetbegović.
Stjepan Kljujić: Hapšenje Divjaka potvrđuje da se Srbija nije odrekla Miloševićeve politike
Hapšenje penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka u Beču jasno potvrđuje da se Srbija nije odrekla Miloševićeve politike, izjavio je bivši član Predsjedništva R BiH Stjepan Kljujić.
"Otkud pravo Srbiji da proganja građane BiH, Hrvatske, za događaje koji su se desili izvan Srbije, pogotovo kada je poznato da je agresija izvršena na BiH, te da se iz većine haških dokumenata i optužnica zaključuje da se Srbija tereti za zločine i agresiju", kazao je Kljujić. Dodao je da je žalosno da je već jasno da vlast u BiH nema nikakve šanse da zaštiti svoje građane.
Tatjana Ljujić-Mijatović: Institucije države BiH nisu zaštitile patriote
"Iznenađena sam i zatečena da je general Jovan Divjak uhapšen sinoć u Beču, jer sam smatrala da je nakon 'slučaja Ganić' priča o hapšenju bh. građana završena", izjavila je predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i bivši član Predsjedništva R BiH Tatjana Ljujić-Mijatović.
"Institucije države BiH nisu zaštitile patriote ove zemlje. Osjećam da se radi o nastavku scenarija koji je bio aktuelan tokom rata kada su se građani BiH iscrpljivali i kada je bila prisutna stalna napetost i strah. Taj scenario se, dakle, i dalje nastavlja, samo u miru, ako se ovo stanje uopšte može nazvati mirom", kazala je Ljujić-Mijatović. Dodala je da je više ništa ne može iznenaditi, uzimajući u obzir činjenicu kako se institucije države BiH odnose prema svojim patriotima i ljudima koji su stali u odbranu svoje zemlje.
Vanredni sastanak predstavnika boračkih udruženja KS-a u povodu hapšenja generala Divjaka
U povodu hapšenja generala Armije RBiH Jovana Divjaka danas će biti održan vanredni sastanak svih predstavnika boračkih udruženja Kantona Sarajevo. Na sastanku će se raspravljati o mogućim modelima pomoći generalu Divjaku, najavljeno je iz Fondacije za istinu pravdu i dostojanstvo.
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji zahtijeva puštanje na slobodu generala Divjaka
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji smatra da je hapšenje Jovana Divjaka samo nastavak kontraproduktivnog ponašanja Beograda kad je riječ o tumačenju prošlosti iz devedestih. "Nakon što su Ejup Ganić, Ilija Jurišić i nedavno Tihomir Purda hapšeni, pa oslobođeni zbog nedostatka dokaza, slučaj Divjak samo produbljuje nepovjerenje u regionu prema namjerama Beograda. Beograd je ovakvim ponašanjem sebe stavio u ulogu tužitelja i faktora koji definiše karakter rata, po kome je Srbija izgleda imala najmanju ulogu. Hapšenje Jovana Divjaka je skandal svoje vrste, jer upravo on predstavlja simbol otpora srpskoj agresiji na Bosnu. Kao srpski general on se od samog početka suprotstavio opsadi Sarajeva zbog čega uživa nepodijeljeno poštovanje u BiH. Jovo Divjak je oduvijek bio meta Beograda. Nisu ga hapsili 2005. kad je bio u Beogradu, već je sad aktiviran slučaj kad Beograd veoma organizovano provodi reviziju historije iz devedestih. Ovakvim ponašanjem Beograd sebi gradi poziciju lidera u regionu na pogrešnim osnovama", navode iz Helsinškog odbora. U saopćenju za javnost navodi se da za takvo ponašanje Beograda odgovornost ima i međunarodna zajednica i Haški tribunal "koji se prilagođavaju Beogradu da bi ga privezali za EU". "Međutim, ovakav pristup gubi smisao, jer dovodi do zamjene teza i iskrivljenih tumačenja koja su žrtvu pretvorili u zločinca. Zahtijevamo od austrijskih vlasti da se Jovo Divjak odmah pusti na slobodu, a od Interpola da preispita sve potjernice koje na njihovu listu stavljaju vlasti Srbije. Zahtijevamo da se objelodane kriteriji po kojima su takvi zahtjevi jedne zemlje, u konkretnom slučaju, Srbije uzimaju u obzir. Zahtijevamo od naše vlade da prestane s politikom koja vodi daljem porastu nepovjerenja u regionu posebno u BiH i da odmah odustane od zahtjeva da se isporuči Jovan Divjak", ističe se. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji zahtijeva od Vlade te države da se distancira od Miloševićeve politike, kao politike relativizacije odgovornosti za ratove iz devedestih. "Podsećamo Vladu Srbije da je njena prioritetna obaveza da uhapsi i Haagu isporuči Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici. To bi bio jedini korak koji bi doprinio obnovi povjerenja u odnosima sa susjedima posebno s Bosnom i Hercegovinom", navodi se.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović najavili su danas na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu da će učiniti sve da se general Jovan Divjak, koji je uhapšen sinoć u Beču na putu za Bolonju, na osnovu potjernice srbijanskog tužilaštva, što prije vrati u Sarajevo.
Komšić i Izetbegović su razgovarali s generalom Divjakom, koji se nada da će se cijela stvar svesti u pravni okvir, bez političkih dimenzija.
General Divjak je dobro raspoložen i dobro se osjeća, samo mu je nešto povišen pritisak i šećer, a smješten je u ćeliji s još pet zatočenika. Radi se na tome da što prije dobije svoju ćeliju.
Iako je Divjak izrazio želju da cijeli slučaj ostane u pravnom okviru, Komšić smatra da to nije apsolutno moguće, jer sve ovo ima i dimenziju političkog slučaja.
Naveo je da su već sinoć, posredstvom ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja ostvareni kontakti s ministrom vanjskih poslova Austrije, a sav materijal vezan za slučaj Ejupa Ganića o događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine, za koje se navodno tereti i Divjak, dostavljen je Ambasadi BiH u Beču koja će ga proslijediti austrijskom ministarstvu pravde.
Komšić je dalje naveo da su obavljeni razgovori s ambasadorima Austrije i Srbije u BiH, a ministru vanjskih poslova Alkalaju je rečeno, da u slučaju potrebe, otputuje za Lion, gdje je sjedište Interpola.
Pokušavalo se uspostaviti i kontakte s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, koji je pred putovanjem za Japan, da bi se dobili odgovori na to kakva je to politika i kakvi su to potezi srbijanskg pravosuđa.
Komšić i Izetbegović smatraju da su neke stvari koje se ponavljaju postale indikativne: hapšenje Ganića za Dan nezavisnosti, 1. marta, ili sada Divjaka, samo dva dana nakon ovog praznika, a dan nakon odustajanja od izručenja Tihomira Purde, iako su na nivou tužilaštava i ministarstava pravde otvoreni pregovori da se ovakvi slučajevi više ne bi ponavljali.
Svaka ozbiljna država mora u ovakvim situacijama uvažavati institute koje poznaje međunarodno pravo, a jedna od njih je reciprocitet, kazao je Komšić. Naglasio je da to ne znači da sada poziva na hapšenje državljana Srbije, ali je upozorio da je ovo s Divjakom već treći slučaj koji se ponavlja, nakon Ilije Jurišića i Ejupa Ganića.
Komšić je ocijenio da u Srbiji očigledno postoje snage koje žele destabilizirati BiH i koje konstantno žele izjednačiti krivnju za ratna dešavanja od 1992. do 1995. godine.
Upitan kako je nakon sporazuma BiH i Srbije o slučajevima vezanim za ratne zločine ponovo došlo do ovakve situacije, Komšić je rekao da je prema nezvaničnim i nepotvrđenim informacijama, optužnica izmijenjena, odnosno da je krivično djelo prekvalificirano iz ratnog zločina u ubistvo. Ipak, treba sačekati službenu potvrdu optužnice.
I Izetbegović smatra da ovaj slučaj izlazi iz pravog okvira. Ocijenio je da je očigledno da u Srbiji i njenim institucijama postoje snage koje su za evropski put, kao i retrogradne snage koje gledaju unatrag.
“S ovim prvim ćemo raditi da do ovakvih hapšenja više ne dođe”, rekao je on. Izetbegović je podsjetio na stav Haškog tribunala o slučaju "Dobrovoljačka", zatim kako je završen slučaj Ganić u Londonu, a svi su svjesni ponašanja generala Divjaka kako u momentu incidenta u Dobrovoljačkoj, tako i tokom cijelog rata. Zato je samo pitanje vremena kada će se Divjak vratiti u Sarajevo, kazao je član Predsjedništva Izetbegović.
Stjepan Kljujić: Hapšenje Divjaka potvrđuje da se Srbija nije odrekla Miloševićeve politike
Hapšenje penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka u Beču jasno potvrđuje da se Srbija nije odrekla Miloševićeve politike, izjavio je bivši član Predsjedništva R BiH Stjepan Kljujić.
"Otkud pravo Srbiji da proganja građane BiH, Hrvatske, za događaje koji su se desili izvan Srbije, pogotovo kada je poznato da je agresija izvršena na BiH, te da se iz većine haških dokumenata i optužnica zaključuje da se Srbija tereti za zločine i agresiju", kazao je Kljujić. Dodao je da je žalosno da je već jasno da vlast u BiH nema nikakve šanse da zaštiti svoje građane.
Tatjana Ljujić-Mijatović: Institucije države BiH nisu zaštitile patriote
"Iznenađena sam i zatečena da je general Jovan Divjak uhapšen sinoć u Beču, jer sam smatrala da je nakon 'slučaja Ganić' priča o hapšenju bh. građana završena", izjavila je predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i bivši član Predsjedništva R BiH Tatjana Ljujić-Mijatović.
"Institucije države BiH nisu zaštitile patriote ove zemlje. Osjećam da se radi o nastavku scenarija koji je bio aktuelan tokom rata kada su se građani BiH iscrpljivali i kada je bila prisutna stalna napetost i strah. Taj scenario se, dakle, i dalje nastavlja, samo u miru, ako se ovo stanje uopšte može nazvati mirom", kazala je Ljujić-Mijatović. Dodala je da je više ništa ne može iznenaditi, uzimajući u obzir činjenicu kako se institucije države BiH odnose prema svojim patriotima i ljudima koji su stali u odbranu svoje zemlje.
Vanredni sastanak predstavnika boračkih udruženja KS-a u povodu hapšenja generala Divjaka
U povodu hapšenja generala Armije RBiH Jovana Divjaka danas će biti održan vanredni sastanak svih predstavnika boračkih udruženja Kantona Sarajevo. Na sastanku će se raspravljati o mogućim modelima pomoći generalu Divjaku, najavljeno je iz Fondacije za istinu pravdu i dostojanstvo.
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji zahtijeva puštanje na slobodu generala Divjaka
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji smatra da je hapšenje Jovana Divjaka samo nastavak kontraproduktivnog ponašanja Beograda kad je riječ o tumačenju prošlosti iz devedestih. "Nakon što su Ejup Ganić, Ilija Jurišić i nedavno Tihomir Purda hapšeni, pa oslobođeni zbog nedostatka dokaza, slučaj Divjak samo produbljuje nepovjerenje u regionu prema namjerama Beograda. Beograd je ovakvim ponašanjem sebe stavio u ulogu tužitelja i faktora koji definiše karakter rata, po kome je Srbija izgleda imala najmanju ulogu. Hapšenje Jovana Divjaka je skandal svoje vrste, jer upravo on predstavlja simbol otpora srpskoj agresiji na Bosnu. Kao srpski general on se od samog početka suprotstavio opsadi Sarajeva zbog čega uživa nepodijeljeno poštovanje u BiH. Jovo Divjak je oduvijek bio meta Beograda. Nisu ga hapsili 2005. kad je bio u Beogradu, već je sad aktiviran slučaj kad Beograd veoma organizovano provodi reviziju historije iz devedestih. Ovakvim ponašanjem Beograd sebi gradi poziciju lidera u regionu na pogrešnim osnovama", navode iz Helsinškog odbora. U saopćenju za javnost navodi se da za takvo ponašanje Beograda odgovornost ima i međunarodna zajednica i Haški tribunal "koji se prilagođavaju Beogradu da bi ga privezali za EU". "Međutim, ovakav pristup gubi smisao, jer dovodi do zamjene teza i iskrivljenih tumačenja koja su žrtvu pretvorili u zločinca. Zahtijevamo od austrijskih vlasti da se Jovo Divjak odmah pusti na slobodu, a od Interpola da preispita sve potjernice koje na njihovu listu stavljaju vlasti Srbije. Zahtijevamo da se objelodane kriteriji po kojima su takvi zahtjevi jedne zemlje, u konkretnom slučaju, Srbije uzimaju u obzir. Zahtijevamo od naše vlade da prestane s politikom koja vodi daljem porastu nepovjerenja u regionu posebno u BiH i da odmah odustane od zahtjeva da se isporuči Jovan Divjak", ističe se. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji zahtijeva od Vlade te države da se distancira od Miloševićeve politike, kao politike relativizacije odgovornosti za ratove iz devedestih. "Podsećamo Vladu Srbije da je njena prioritetna obaveza da uhapsi i Haagu isporuči Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici. To bi bio jedini korak koji bi doprinio obnovi povjerenja u odnosima sa susjedima posebno s Bosnom i Hercegovinom", navodi se.
